From YourSITE.com

Članci
Izbrati kompaktnu ili zrcalno-refleksnu kameru (SLR)?
By Matjaž Intihar, prijevod Željko Božić
Jul 14, 2006, 02:20

 

Kupnja digitalne fotokamere ja za većinu kupaca još uvijek nešto novo i nepoznato. Kupac je najčešće prepušten savjetima trgovaca, prijatelja, testovima u revijama i na internetskim stranicama. U reviji i na internetskim stranama e-Fotografija vas još od 2002. godine informiram o razredima fotokamera i obzirom na to komu su namijenjene odnosno kakva je njihova kvaliteta. Upozorili smo da se pred kupnjom uvijek upitate za kakvu namjenu trebate fotokameru. Potom je svakome lakše savjetovati „pravu“ kameru za vas. U članku Kompaktne digitalne kamere su našle svoj put sam već pokazao i objasnio da su obzirom na namjenu i kvaliteti slike kompaktne kamere došle do tog nivoa da nas većinu zadovoljava ako smo odabrali pravi razred kamere. Svi koji niste čitali prve brojeve, da bi se upoznali sa svim razredima, još ih uvijek stignete skinuti sa e-Fotografija.com gdje su objavljene u pdf datotekama. Time će vaša kupnja biti lakša i nećete morati slijepo vjerovati trgovcu, prijateljima i testovima koji vam na pladnju nude samo jednu pravu kameru za vas.

U normalnim uvjetima nas u domeni obiteljske/turističke fotografije kompaktna kamere u potpunosti zadovoljava. Uvijek ju imajte sa sobom !

 

Usprkos članku (Kompaktne kamere su našle svoj put) većina kupaca još uvijek ne vjeruje da su skoro sve kompaktne kamere po kvaliteti slike za korisnike posve zadovoljavajuće. Danas je kod upotrebe važnija korisnička vrijednost kamere jer svaki razred kamera ima svoje prednosti i mane. I sam sam kod testiranja novih kompaktnih kamera koje su izašle na tržište ove godine primijetio da u usporedbi s prošlogodišnjim modelima kvaliteta slike je čak i lošija. Kamerama su dodali (i još budu) veći broj točaka koji je važan trgovački parametar kod prodaje dok kod kvalitete obrade podataka sa senzora i nema većeg napretka. Tako i niža kvaliteta slike je prikazana sa stanovišta da smo do sada kod testova u velikim povećanjima tražili greške u zapisu slike. Kao što sam već spomenuo u članku, takve su namijenjene za obiteljsku, turističku ili poslovnu fotografiju, ne za profesionalan rad gdje se između ostalog traži u prvom redu odzivnost kamere i visoka kvaliteta slike. Iz kompaktnih kamera samo rijetki povećavaju slike iznad 13x18cm. Čak i kada povećavaju, današnje kamere nude dovoljno kvalitete i za A4 format (21x29.7cm). Još više ćemo biti zadovoljniji ako smo sami uhvatili zanimljiv događaj ili motiv. Tako sam već zaključio, da u testovima kompaktnih kamera ne tražim više kvalitetu slike u sitnim detaljima jako povećane slike već njihovu upotrebnu vrijednost.

Kompaktna kamera se jako dobro pokaže kada snimamo motive za „razglednice“.

 

I došao je dan kada sam se ozbiljno zapitao, da li sobom ponijeti na kraće putovanje zrcalno-refleksnu ili kompaktnu kameru s 12x zooma. Fotografije trebam u prvom redu za objavu na internetu, povećanja do veličine 13x18cm na fotopapir i za objavu u reviji. Za sve moje želje znam da će kamera zadovoljavati. Jedino je bilo pitanje koliko će zadovoljiti obzirom na brzinu. Sve drugo je govorilo u korist kompaktne kamere Canon S3 IS (test). Ima zadovoljavajuću kvalitetu slike jer fotografije ne trebam za kasnije profesionalne potrebe, nudi mi sve mogućnosti za korekturu osvjetljenje kao i SLR kamera u jednoj laganoj (oko 510g) i maloj (113 x 78 x 76 mm) kameri zadovoljavajućeg opsega žarišnih duljina od 36 do 432mm (@35mm), odličnu svjetlosnu snagu i kod najveće žarišne duljine (f/3.7), mogućnost rada kod ISO 800, optičku stabilizaciju slike, bljeskalicu i nakon prvog pokusa solidnu brzinu rada čak i s pogleda fotografa naviknutog na SLR kamere. Što sada napraviti?. Uzeti sobom kompakt ili SLR? Odlučio sam se za kompaktnu kameru koja mi u malom i laganom kućištu nudi sve ono čime bi mi SLR kamera s dodatnom opremom napunila fotoruksak srednje veličine.

U domeni makro fotografije nam je kompaktna kamera donijela nove mogućnosti. Ako je makro fotografije u doba filma bila domena vrlo iskusnih i specijaliziranih fotografa, danas nam kompaktne kamere nude makro funkciju u skoro svim uvjetima.

 

Zašto ta odluka?

Usprkos tomu da SLR kameru koristim od 1976. godine sam uvijek za potrebe obiteljske fotografije kako u analognoj tako i u digitalnoj s veseljem koristio i dalje koristim kompaktnu kameru. Isto tako u turističkoj fotografiji. Kad se jednom navikneš na upotrebljivost SLR kamere, tada je teško prijeći na sporije i manje kvalitetno područje kompaktnih kamera. U profesionalnoj fotografiji i tako je dobro sobom imati dva SLR kućišta i za rezervu manju kompaktnu kameru. U analognoj fotografiji nam je za rezervu uvijek radila društvo manja kompaktna kamera s boljim objektivom. Takve zamjene za sada u digitalnom svijetu još nemamo. Ali svejedno je mini kompaktna kamera s čvrstim aluminijskim kućištem naš pratioc na zahtjevnijim fotografiranjima. Nikada ne znaš kada SLR kamera neće biti spremna na rad i mala kompaktna kamera može spasiti stvar da snimak uopće imaš usprkos manjoj kvaliteti slike. Išao sam tako na konferenciju fotografskog poduzeća gdje su nam pokazali novosti i vodili nas na razgledavanje znamenitosti u mjestu predstavljanja. Kako sam morao putovati avionom, te presjedati, fotografsku sam opremu morao nositi sobom, odlučio sam se da neću nositi previše i da će mi kompaktna kamera uštedjeti nekoliko kilograma težine i dobiti ću na prostoru. Spomenuo sam već i svjesnu odluku o tome da kvaliteta kompaktne kamere posve zadovoljava potrebe za objavom slika na internetu i reviji te za izradu na fotopapiru. Zato mi se činila odluka pravilna i još ću imati zanimljive testne fotografije. Pored toga ću se i bolje upoznati s kamerom. (Odluka nije došla sama od sebe. Već prije sam na fotodogađaje nosio pored SLR kamere i Panasonic FZ7 i Sony H5. obje kamere su mi za potrebe revije i interneta dobro poslužile.)

U domeni obiteljske fotografije, kompaktna kamera je nezamjenjiva.

 

Kako nam većina kompaktnih kamera nudi mogućnosti korektura ekspozicije, tj. ispravak greške kod mjerenja svjetlosti, te nam kamere odlično posluže u domeni obiteljske/turističke fotografije.

 

Od 36mm preko 432mm i dodanog 4X digitalnog zoom-a. Pomoću kompaktne kamere iz razreda "dugih žarišnih duljina" nam rijetko pobjegne koji motiv.

 

Danas nam mnogo kompaktnih kamera već nudi osjetljivost od ISO 800 ili više te stabilizaciju slike. U tako lošim svjetlosnim uvjetima možemo fotografirati ono što većina samo gleda. Kod kuće pak u miru pogledamo što će nam određena fotografska firma ponuditi u drugoj polovici godine.

 

Kad dođe do bržeg gibanja, nam pogled na motiv preko ekrana ili EVF tražila, te u prvom redu kašnjenja kamere pokazuje da kompaktne kamere ne nude ono što so kao korisnik SLR kamere želiš. Brzina zahvata i pogled na brzo pomični motiv nam brzo pokaže da te kamere nisu namijenjene za zahtjevnije.

 

Kako na putovanje nisam uzeo SLR kameru, trudio sam se slikati s kompaktnom. Za brzo gibanje sam trebao veću osjetljivost. Slika je vidljivo slabije kvalitete. Još se lošije pokazala obzirom na brzinu izoštravanja i zahvata motiva. Motivi su u većini slučajeva pobjegli…

 

...i zanimljivost se je odvezla dalje.

 

Brzo sam spoznao, da će sobom još uvijek trebati nositi nekoliko kg više, ako ću htjeti fotografirati sve što želim. Nova spoznaja je došla s prvim sumrakom.

 

Da li sam imao pravo?

Da i ne! Da iz vidika fotografa, koji je išao na predstavljanje i putovanje. Kamera je zadovoljavajuće mala i lagana da me ne smeta i nadasve s vrlo dobrim opsegom žarišnih dužina te solidnom kvalitetom slike. Zastupnik poduzeća na čiju konferenciju smo išli je bio oduševljen njenim radom i kvalitetom. Kompaktna kamera mi služila u svakom pogledu. Dovoljno je brza, ima odličan opseg žarišnih duljina te je nakon izrada fotografija 13x18c bio oduševljen kvalitetom slike jer danas za široku upotrebljivost kamere ne trebaš više tešku SLR kameru i mnoštvo objektiva. S tog pogleda na fotografiju je i mene kamera iz razreda 12x zooma zadovoljila. Tako mogu zaključiti da su kamere tog razreda već za većinu obiteljskih i turističkih fotografa više nego odlične. Kod kupnje samo još pogledamo na dubinu našeg džepa, izgled kamere, njeno ime, neke od tehničkih parametara i odaberemo si jednu od slijedećih: Kodak EasyShare Z612, Fujifilm 5600, Panasonic FZ7, Panasonic TZ1, Sony H2, Sony H5, Canon S3 IS, Panasonic FZ30 ili Fujifilm 9500.

Kod slabe svjetlosti baklji i udaljenih reflektora me je kompaktna kamera ostavila na cjedilu. Kao i većinu drugih na dom događaju koji sobom nisu uzeli dodatnu opremu.



Ja sam ju uzeo i snimak moje sa SLR kamerom ulaznog razreda uspio. Problem je jedino bio „taman“ pogled kroz „crop“ tražilo. U slabijim svjetlosnim uvjetima i te kako nedostaje tražilo pravih SLR kamera punog Leica formata.

 

Ali nisam bio zadovoljan s osobnog korisničkog pogleda. Istina je da mi je kamera uštedjela prostor u fotoruksaku, nekoliko kilograma težine i u prvom redu stalno mijenjanje objektiva. I na kvalitetu slike se nisam imao što tužiti. Ali fotograf naučen na odzivnost SLR kamera brzo otkrije da ga sporost kompaktne kamere kod rada dosta ograničava. U prvom redu je teško raditi s kompaktnom kamerom kada treba brzo uhvatiti zanimljiv motiv. Posebice kada je u gibanju. Kada kameru uključimo, trebamo neko vrijeme da je uopće moguće okinuti. Promjena pogleda na motiv preko ekrana ili EVF-a isto tako uzme vremena. Isto tako, ako nemamo uključen prikaz informacija na ekranu niti ne vidimo pod kojim uvjetima će motiv biti uhvaćen. Do tuda iskusni fotograf još i može raditi. Ekran se prije podesi, , radiš u prioritetu vremena ili blende i tako si brzo fleksibilan kod popravaka. Kompaktne kamere se od SLR razlikuju najviše po tome što nakon okidanja još neko vrijeme ne rade, dok sliku ne spreme na karticu. Tek tada opet radi zumiranje i time kadriranje motiva i motiv u to vrijeme ode ili portret promijeni svoj izraz.

I nakon prvog putovanja sam brzo spoznao da će mi kompaktne kamere služiti samo u domeni obiteljske fotografije i drugdje kao dodatna kamera koja omogućava u „normalnim“ uvjetima mnogo lakše rukovanje te neiskusnima jednostavnost fotografiranja.

 

Ne samo, da s SLR kamero možemo raditi brže. I kontrola dubinske oštrine je zbog većih žarišnih duljina uopće moguća.

 

Portreti pomoću dubinske oštrine dođu do izražaja. Kompaktne kamere nam zbog kratkih žarišnih duljina nude previše oštrine u pozadini i time previše smetajućih elemenata na slici.

 

Ipak kompaktna kamera nema samo nedostataka. Za fotografa koji nema iskustva, odnosno fotokameru treba samo u domeni obiteljske/turističke/poslovne fotografije je njena upotreba i kvaliteta te jednostavnost i te kako dobro došla. Mnogo puta ćete čuti posve opravdano mišljenje da kompaktna kamera napravi ljepšu, „kvalitetniju“ sliku od SLR-a. Pročitaj članak „Teškoće digitalne tehnike /kompakt protiv SLR-a“

 

Ako s kompaktnom kamerom predviđate snimak, tj., već unaprijed izoštrite i čekate motiv, uspjet ćete ga uhvatiti bez obzira na njegovo gibanje. Teškoća je samo u tome da vam kompaktna kamera nakon okidanja ne omogućava nekoliko desetinki sekunde mogućnost promjene parametara i novi zahvat.

 

Kod takvih motiva uopće ne razmišljam da bi u ruke uzeo SLR kameru, ako uz sebe imam i kompaktnu.

 

Lijevo je snimak iz muzeja. Kompaktna kamera s visokom osjetljivošću od ISO 800 omogućava zadovoljavajući snimak za vaš obiteljski album te time dugoročni arhiv. Za desni snimak sam već trebao SLR kameru. Upotrebljena je osjetljivost 3200 ISO.

 

Zaključak

Da su pred nekoliko godina fotografu rekli da si može kupiti fotokameru s čak 432mm žarišne duljine objektiva i svjetlosnom snagom f/3.5 te istovremeno imao i 36mm širokog kuta, stabilizaciju slike, pogled na motiv preko tražila i sve to za cijenu približno 400-500 Eura, svaki bi rekao da je to nemoguće. Danas kompaktne kamere iz razreda 12x zooma sve to omogućavaju. Već su toliko dobre da sam se i ja pitao do kuda meni te kamere mogu služiti i da li su toliko upotrebljive da bi s njima zamijenio teške i velike SLR kamere i njihove objektive. Zaključio sam da su „megazoom“ kamere već upotrebljive za veliku većinu fotografa koji žele kameru kojom si jako približe motiv te im nude mnoštvo podešenja za zahvat odlične snimke. Ipak uvijek postoji ono ali. Ako si navikao na SLR kamere brzina i odzivnost kompakata ne zadovoljava u toj mjeri da bi u većini slučajeva zamijenio SLR za kompakt. Zato sam na slijedeće predstavljanje otišao s punim ruksakom. SLR kućište i tri objektiva te dodatna bljeskalica će za mene biti još dugo vremena obavezni dio opreme. Samo tako mogu kao fotograf raditi u većini slučajeva. Uz to sam sa sobom uzeo i obaveznu manju kompaktnu kameru. Fuji F30 mi je odlično služila za fotografiranje na konferenciji i predstavljanju slika te grafova s LCD projektorima. Visoki ISO 3200 omogućava zadovoljavajuće ne potresen snimak u još uvijek dobroj kvaliteti da grafove ne treba prepisivati jer si ih kasnije na računalu u miro pogledam. Ako bi fotografira na toj konferenciji s velikim SLR-om brzo bi me počeli gledati ispod oka kao nekoga tko hoće krasti informacije. Za fotografa s malom kompaktnom kamerom se nitko niti ne obazire. Upravo zanimljiv primjer sam doživio u Maroku, gdje smo išli gledati posebni botanički vrt. Služba sigurnosti me upozorila da s EOS MkII N ne smijem fotografirati. Mogu s novim SLR Sony Alpha i vidljivo manjim objektivom Sigma 18-126mm. Isto tako je unutra bez teškoća fotografirao belgijski kolega s Nikonom D2x. Problem s mojim EOS-om je bio što sam na njemu imao objektiv 70-200mm f/2.8 i sjenilom. Odmah sam djelovao kao profesionalni fotograf koji bi fotografije upotrebio za razglednice, knjige itd. Veličina objektiva i kamere utiče na mišljenje o fotografu. Mnogima su njihove kompaktne kamere bile vrlo korisne jer su mogli fotografirati bilo gdje.

U domeni profesionalne fotografije nam kompaktna kamera može služiti samo kao rezerva. Bez SLR kamere nas nitko neće shvaćati ozbiljno i unajmiti za veće događaje.

 

Naravno da nam može i kod „eksplozivnog“ sporta uspjeti koja snimka i s kompaktnom kamerom. Ali serija, kao jedini pravi snimak ćemo snimiti samo sa SLR kamerom.

 

Tako! Mogu zaključiti s činjenicom koju već dugo znamo. Najbolje i najupotrebljivije kamere nema niti će je biti. Svaka je napravljena za određenu namjenu fotografiranja i za točno odabrane fotografe. Kompaktne kamere dostižu 90 postotni tržišni udio što znači da su osobine SLR kamera potrebne stvarno u posebnim uvjetima. Isprva su ih 50-ih godina upoznali fotoreporteri, 70-ih fotoamateri, danas pak ljubitelji fotografije koji od kamere traže više, nadasve mogućnost brzog rada i kasnije preko obrade podataka na računalu još i kvalitetniju sliku.

Kod fotografiranja zanimljivog „jedinstvenog trenutka“ će nam kompaktna kamera potpuno zakazati. Samo SLR kamera i iskustvo fotografa mogu zaustaviti trenutak koji nikada više neće biti viđen.



Sada znam iz posve praktičnog pogleda, da za mene vrijedi, da mi čak i tako široko upotrebljiva kamera iz razreda „megazoom“ ne može zamijeniti SLR kućište i dodatne objektive. Jednostavno sam prezahtjevan u lovljenju trenutaka. Dobro znam do kuda i za što ću upotrijebiti kompaktne kamere različitih razreda, odnosno gdje i kad trebam SLR-kameru i dodatne objektive. Kao što sam spomenuo, za sve vrijedi da se prije kupnje kamere ili prije nogo idete u lov na motive, upitate za koju namjenu ćete ju koristiti. Ako koristite većinom SLR kameru, dobro razmislite da li je vrijedno ostaviti doma nekoliko kilograma opreme. Znam i sam da ne !

Pogled u budućnost. Pokus da bi mene osobno zadovoljila kompaktna kamera sa stanovišta turističke fotografije nije uspio. I dalje ću sa sobom nositi nekoliko kg više, sada sam još sigurniji u to, te da me i tako brza i upotrebljiva kompaktna kamera ne zadovoljava glede zahvata motiva. Znamo i to da proizvođačima uopće nije u interesu da bi me zahtjevnije kompaktne kamere i zadovoljile. Samo se morate odlučiti za pravilan ulazak u fotografski svijet. Mogu vam samo dati svoja iskustva.



Naravno, konačni zaključak vrijedi smo za mene. Svakome koji želi prijeći u SLR svijet preporučam da se prije upozna s člankom »Teškoće digitalne tehnike / Kompakt protiv SLR (preporučljivo čitanje)«. Ne ulazite u njega pre naglo. Nemali je broj kupaca SLR foto kamera koji prekasno spoznaju da ima ta kamera usprkos „pro“ predznaku omogućava napraviti manje kvalitetne fotografije. Više puta već napisano. Sa SLR kamerom treba raditi (mijenjati podešenja i koristiti korekture osvjetljenja) i snimke kasnije obraditi na računalu.

 

Kao predavač više od 1000 slušatelja Canon EOS Akademije vam dajem taj konačni savjet. Pitajte iskusne za savjet, odnosno upoznajte tehniku da bi mogli zadovoljiti svoje zahtjeve i želje. Nije sve što je namijenjeno profesionalnim fotografima za svakoga, kao što nije sve odlično kod kompaktnih kamera loše.

 

Spoznajmo, NEMA NAJBOLJE KAMERE (i to kažite trgovcu koji vas na to sili) Postoji samo najbolja fotokamera za naše želje za zahvat motiva!

Odaberite ju s pitanje, ZA ŠTO ĆU FOTOKAMERU UOPĆE TREBATI !



© Copyright 2004 by YourSITE.com