Kvaliteta fotografije
To poglavlje je ovisi o mnogo elemenata. Pogrešno je mišljenje da je za kvalitetu bitna rezolucija. To je jedan od zadnjih elemenata u dugom lancu koji doprinose konačnoj kvaliteti fotografije. Ipak je kvaliteta fotografije vrlo subjektivan pojam svakog gledaoca ponaosob. Zašto sam pisao ovaj uvod. Kamera Pentax *istDL je u elementima koje sam opisivao do sada u većini pokazala više nego mnogo skuplje kamere.
Na testu kamere *istDs sam napisao. "Kod pogleda na kvalitetu fotografije primjeti se da u procesiranju ne koristi najbolji algoritmi za pretvorbu signala, niti sama interpolacija i kompresija podataka nije vrhunske kvalitete (firmware 1.0). Ali naglašavam još jednom. Što je kvaliteta? Da li svi trebaju najveću kvalitetu koju nam nude samo najskuplje kamere. Kad bi tako bilo, nitko ne bi kupovao jeftine kompaktne kamere s izrazito prosječnom kvalitetom slike nego samo najskuplje DSLR kamere. Nadasve, kvaliteta fotografije se uspoređuje na ispisanoj fotografiji u veličini koju najćešće izrađujete. Velika povećanja na ekranu računala nam ne pokazuju prave vrijednosti.
Zato ću još jednom naglasiti već više puta napisano. Za određeni novac, određena kvaliteta."
I kamera Pentax *istDL nam za traženi novac nudi mnogo u svim elementima. S objektivom 18 - 55mm f/3.5-5.6 AL sam dosezao dobru oštrinu, boje su lijepo zapisane. S dodatnim podešenjima ih možemo više ili manje naglasiti. Svjetlost u normalnim svjetlosnim uvijetima je pravilno izmjerena dok u problematičnijim uvijetima kao što je kontra svjetlo ili velika površina odrđene boje možemo napraviti korekturu. Da bi dao bolje mišljenje i ocjenu, kamera bi trebala imati bolje algoritme za obadu slikovnih signala (moguće s novim firmware-om). Bez obzira kako gledam, na *istDL su svejedno popravili kvalitetu fotografije. Fotograf ima dvije mogućnosti koje podesi u prvom redu u izborniku. Ili kamera već odmah popravi tonske vrijednosti i korekturu oštrine ili to naknadno popravimo u nekom od programa. Višu kvalitetu sam dosegao pomoću programa. Zašto je to tako, mogli ste pročitati u članku Kompakt protiv DSLR. Ipak mislim da će većina vlasnika *istDL ipak upotrebiti prvu mogućnost i kameri prepustiti popravak slike. Većina korisnika DSLR kamera najnižeg razreda ne traži vrhunsku kvalitetu. Kad bi željeli još više, mogli bi upotrebiti RAW format. Ipak je i Pentax u pogledu kvalitete fotografije napravio korak naprijed.
Na kraju krajeva se u kvalitetu morate uvjeriti sami. Ako s njom niste zadovoljni, tada kamera nije za vas. Treba skočiti u malo viši razred. Ako jeste, nema dileme. Za novac koji treba izbrojiti za *istDL bolje kvalitete nema.
 |
| ISO 200. Solidna oštrina za kit objektiv. Odličan je i tonski zapis. |
 |
| ISO 800. I Pentax nam nudi malo šuma kod veće osjetljivosti. |
 |
| ISO 3200. Još samo prije godinu dana je to bila nemoguća misija. Sada sasvim solidan rezultat. |
 |
| 18 -55m kod 18mm. U širokom kutu je primjetna neoštrina kao i kromatska aberacija. |
 |
| 18 -55m kod 55mm. Oštrina se popravi. |
 |
| 50 -200m kod 50mm. Oštrina je još bolja. |
 |
| 50 -200m kod 200mm. Zadovoljavajuća kvaliteta zapisa. |
 |
| Kod 55mm f/5,6 još uvijek možemo kontrolirati duginsku oštrinu. |
 |
| 55mm i f/11. Dubinske oštrine je više. Upravo je to najveća prednost DSLR kamera pred kompaktima. Kontroliranje dubinske oštrine. |
 |
| 105mm, f/8, ISO 200. Kamera nam uhvati kvalitetnu fotografiju. |
 |
| 200mm, f/9,5, 1/500, ISO 400. Kod većeg povećanja primjeti se lagana neoštrina koju jednostavno popravimo u procesu obrade. |
 |
| 95mm, 1/60sek., f/8, ISO 800. Manja neoštrina nije zbog objektiva već zbog potresenosti snimka. 1/60 sek. Je premalo za tu žarišnu duljinu. |
 |
| U lošim svjetlosnim uvijetima (sjeni) nam je vrlo teško dobiti kratka vremena osvjetljavanja koji bi bili dobri za žarišnu duljinu od 200mm. |
 |
| 200mm, 1/180sek, f/5,6, ISO 800. Dubinske oštrine skoro i nema. Pogrešno je mišljenje da je otvorena blenda kod većih žarišnih duljina poželjna. Kod fotoreportera da, jer uvijek moraju donijeti fotografije i s veseljem upotrebljavaju blendu 2.8. Ali ipak je ponekad potrebna i zatvorena, barem 8. |
 |
| 125mm, f/4,5, ISO 800. S DSLR kamerom i odabirom žarišne duljine, te blende odlično možemo kontrolirati dubinsku oštrinu. |
 |
| ISO 200 i bljeskalica. |
 |
| ISO 800, bez bljeskalice. Zapis je drugačiji. Ali u slabijim svjetlosnim uvijetima ili kod snažne svjetlosti ne bojte se koristiti bljeskalicu za doosvjetljavanje. |
 |
| ISO 800, 200mm, 1/250sek. Kamera nam nudi odličan snimak. |
 |
| Kamera nam nudi već u fazi zahvata popravak snimka ili neutralnost. Što izabrati. Donji lijevi snimci su snimljeni s upotrebom popravka u kameri, a desni bez. |
 |
| Tako izgleda zapis iz originala. Slika je vrlo brzo na strani popravka u kameri. |
 |
| Tu so popravljene samo tonske korekture (boje). Možemo vidjeti da nam kamera u funkciji korekture napravi i dodatno izoštravanje. |
 |
| Ali kako smo već vidjeli u članku Kompakt protiv DSLR-a, je isto kod tih dviju mogućnosti. Ako ne želite kasniju obradu, tada to prepustite kameri. Ako znate i želite sliku obrađivati u programu, tada upotrebite neutralnu krivulju i kasnije ćete doći do kvalitetnijih rezultata. |
strana 3
